Na šta sam ponosan što sam državljanin BiH ili, sutra, što sam državljanin Evrope !?

Deveti maj je dan pobjede nad fašizmom, ali i Dan Evrope!

(Published by ZGRADE 8 years ago)

Prevencija i zaštita ljudskih prava je moguća samo kroz razvijanje globalnih saznanja da pripadanje ljudskom rodu još ne znači da živimo život dostojan ljudskog bića. ZGRADE smatraju da su ljudska prava osnov života svakog pojedinca, a isto tako i svakog društva koje želi razvoj i da ljudska prava nadilaze državne, nacionalne, kulturne, religijske, političke, ekonomske i sve druge sociološke sisteme i da imaju snažan javni interes; iz prostog razloga što su ljudska prava univerzalna. Univerzalnost ljudskih prava se može lako predstaviti jednim primjerom; ako ja imam pravo na doručak, onda to pravo imaju i drugi i ako ja imam pravo na ručak, večeru i krov nad glavom, onda to pravo imaju i drugi.

ZGRADE smatraju da treba biti aktivan i djelovati u skladu sa ljudskim pravima. Međutim,postoje i zakoni koji nas prisiljavaju da budemo aktivni (npr.Zakon o bezbjednosti drumskog saobraćaja), ali isto tako i moralni zakon u nama tjera nas na aktivnost da činimo drugima ono što želimo da drugi čine nama. Dakle, ZGRADE promoviraju aktivizam, volonterski aktivizam, pa i altruizam, koji zrače iz ljudskih prava i koja su, u suštini, sve više prava iz solidarnosti što obuhvata i globalizaciju, ali globalizaciju koja podrazumijeva čist zrak, npr, ili čiste vodotokove, jer zrak i vode ne razlikuju nikakve granice, nacije, boju kože, religiju, muško,žensko, mlada osoba, stara itd. Ova prava iz solidarnosti je najlakše približiti kroz problematiku zagađenja vode i zraka i ako se prljaju na jednoj strani planete izazivaju negativne posljedice čak na drugoj strani planete (ozonska rupa je nastala iznad Australije, a največi zagađivači su SAD), ili pozitivan primjer televizijskog i signala mobilne telefonije koji se prenose preko satelita, a samo nekoliko zemalja ima svoje satelite u orbiti (planete)Zemlje, a svako ko ima mobilni telefon može koristiti taj signal.

Evo jednog pregleda ljudskih prava koji je podijeljen u nekoliko segmenata i ova podjela je samo radi bolje informisanosti o ljudskim pravima i da se čitalac lakše upozna sa ljudskim pravima, jer ljudska prava nisu suštinski podložna podjelama, radi toga,i sami ćete to vidjeti, da se ljudska prava dopunjuju, isprepliću i što uživanje jednog prava povlaći uživanje mnogih drugih prava.

PRVA GENERACIJA LJUDSKIH PRAVA-GRAĐANSKA PRAVA I POLITIČKA PRAVA

GRAĐANSKA PRAVA

jednakost

-sloboda

-zaštita od mučenja

-zaštita od ubistva

-zakonska prava; pravo na žalbu, pravo na smatranje nevinosti dok se ne dokaže krivica, zaštita od proizvoljnog hapšenja i pritvora itd.(ova prava pružaju minimalnu garanciju fizičkog i moralnog integriteta i omogućavaju pojedincima vlastitu sferu savjesti i vjerovanja).

POLITIČKA PRAVA

-organizovanje u strankama

-udruživanje i organizovanje sastanaka

-pristup informacijama

-pravo glasa

-da bude biran

-izražavanje vlastitog mišljenja (ova prava pružaju učestvovanje u životu zajednice i društva).

Ova podjela (građanska i politička prava) je uslovna, jer mnoga prava, kako je već i istaknuto, podpadaju pod više od jedne kategorije prava, npr.pravo na izražavanje vlastitog mišljenja je i političko i građansko pravo; ono je suštinsko za učešće u političkom životu, ali je i osnovno za ličnu slobodu.

DRUGA GENERACIJA LJUDSKIH PRAVA SOCIJALNA, EKONOMSKA I KULTURNA PRAVA

SOCIJALNA PRAVA

-školovanje

-pravo na porodicu

-rekreacija

-privatnost

-zdravlje

-diskriminacija (neophodna su za društveni život)

EKONOMSKA PRAVA

-pravo na rad

-adekvatan životni standard

-stambeno zbrinjavanje

-pravo na penziju (odražavaju minimum materijalne sigurnosti neophodne za ljudsko dostojanstvo, uklučujući odsustvo psihičkih posljedica)

KULTURNA PRAVA

-slobodno učešće u kulturnom životu zajednice

-diskriminacija

-jednaka zaštita pred zakonom

-školovanje (se odnose na kulturni život zajednice,to jest na način života zajrdnice)

TREĆA GENERACIJA LJUDSKIH PRAVA-PRAVA IZ SOLIDARNOSTI

PRAVA IZ SOLIDARNOSTI

-održiv razvoj

-mir

-zdrav okoliš

-udio u eksploataciji zajedničkog naslijeđa čovječanstva

-komunikacije

-humanitarna pomoć (osnovna ideja je solidarnost)

Socijalna i ekonomska prava su prošla kroz teška vremena dok nisu prihvaćena na podjednakom nivou sa građanskim i političkim pravima iz razloga koji su i ideološki i politički. Za vrijeme hladnog rata zemlje Sovjetskog bloka su bile ozbiljno kritikovane zbog zanemarivanja građanskih i političkih prava. Ove zemlje su odgovorile uzvratno kritikujući zapadne demokratije za ignorisanje ključnih socijalnih i ekonomskih prava – postojao je barem neki element istine u obje kritike. Mada se običnim građanima čini očito da su stvari poput minimalnog životnog standarda, stambenog zbrinjavanja i razumnih uslova zaposlenja –  svi podjednako potrebni (neophodni) za ljudsko dostojanstvo, političari nisu bili tako spremni da to priznaju. Jedan razlog je nesumnjivo što osiguravanje osnovnih socijalnih i ekonomskih prava za sve u svijetu zahtjeva masovnu preraspodjelu resursa. Prema tome političari, a u njihovoj sijenci i ekonomisti (čast izuzecima) nude bezbroj opravdanja zašto su ljudska prava druge generacije-prava drugačijeg poretka. Prva tvrdnja koja se često navodi je da socijalna i ekonomska prava nisu niti realistična niti razumna, barem ne u kratkom vremenskom periodu i da bismo se trebali kretati prema njima samo postepeno. Ovo je pristup koji je napravljen u ICESCR: vlade samo trebaju pokazati da poduzimaju mjere prema ostvarenju ovih ciljeva. Ova tvrdnja je sigurno otvorena za osporavanje, te i ZGRADE daju svoj doprinos, a čini se da je ova tvrdnja više zasnovana na političkim razmatranjima i stavovima nego na bilo čemu drugom. Mnoge nezavisne studije pokazuju da postoji dovoljno resursa u svijetu da se zadovolje osnovne potrebe svakoga, ako se učine konkretni napori. Druga tvrdnja je da postoji osnovna teorijska razlika između prve i druge generacije prava; da prva vrsta prava zahtjeva da se vlade samo uzdrže određenih aktivnosti (ovo su takozvana negativna prava) dok druga zahtjevaju pozitivne korake vlada (ovo su pozitivna prava). Argumenti govore da nije realno očekivati da vlade poduzmu pozitivne korake, barem ne u kratkom vremenu i da radi toga nisu obavezne da to urade. Međutim, ZGRADE zastupaju stav; da bez bilo kakve obaveze, a time i bez odgovornosti, u bilo čije ime ne može postojati niti jedno pravo u bilo kakvom punom značenju te riječi i tada smo veoma blizu bezakonju ili stanju gdje imamo zakone samo na papiru – u praksi se ne primjenjuju. Radi svega gore navedenog ZGRADE zastupaju i dijele i slijedeći stav; postoje dva osnovna nesporazuma u ovom načinu rasuđivanja, kao prvo građanska i politička prava nisu ni u kom smislu potpuno negativna, jer da bi vlada garantovala zaštitu od mučenja nije dovoljno da se samo vladini službenici uzdrže od mučenja ljudi; potrebno je uspostaviti sisteme provjera i kontrola: policijske sisteme, pravne mehanizme, slobodu informacija i pristup mjestima za pritvor itd. Isto važi i za obezbjeđenje prava na glasanje i za sva ostala građanska i politička prava. Drugim riječima; ova prava zahtjevaju, osim uzdržavanja od negativnih akcija, pozitivno djelovanje vlada.

U stvari, različite vrste prava su daleko bliže povezana jedna s drugim nego što to njihovi nazivi govore; ekonomska prava se integrišu u politička prava, a građanska prava su često nerazdvojiva od socijalnih prava. Skoro svako pravo, pod različitim uslovima može spadati u skoro svaku kategoriju.

Neki eksperti prigovaraju ideji da se kolektivna prava mogu nazvati ljudskim pravima. Ljudska prava, po definiciji, pripadaju pojedincu i definišu područje interesa pojedinaca, kojem je dat prioritet u odnosu na bilo koje interese društva ili društvenih grupa. U suprotnom, kolektivna prava pripadaju zajednicama ili čak cijelim državama. Neki misleći ljudi se boje da bi takva promjena u terminologiji mogla značiti opravdanje za određene represivne režime u poricanju ljudskih prava (pojedinaca) u ime kolektivnih ljudskih prava; npr. ozboljno uskraćivanje građanskih prava u svrhu obezbjeđenja ekonomskog razvoja. Postoji još jedna zabrinutost koja se ponekad izražava; obzirom da nije država nego međunarodna zajednica ta koja treba da štiti treću generaciju ljudskih prava nemoguće je garantovati odgovornost. Ko treba biti odgovoran za osiguranje mira u Kavkazu ili u Palestini (ili u bivšoj SFRJugoslaviji)?

PRAVNA ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA se priznaje sporazumima ili ugovorima,ili države moraju individualno da ratificiraju ove sporazume i onda su obavezne prema svojim državljanima (i drugima pod svojom jurisdikcijom); od trenutka ratifikacije se može pokrenuti parnica za zaštitu ljudskih prava protiv države-stranke.

Ključni međunarodni dokumenti:

UDHR-Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.Ovo je najvažniji globalni instrument ljudskih prava koji je 1948.godine usvojila Generalna Skupština UN-a.

ICCPRMeđunarodana povelja o građanskim i političkim pravima; stupila na snagu 1976.

ICESCR-Međunarodna povelja o socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima, stupila na snagu 1976.

ECHR-Evropska konvencija o ljudskim pravima, stupila na snagu 1953. Ovaj dokument su prihvatile sve članice Vijeća Evrope s obzirom da je to uslov za članstvo. Glavna snaga ovog dokumenta je u mehanizmu za implementaciju koji se sprovodi kroz Evropski sud za ljudska prava.

Demokratija je priznanje i zaštita ljudskih prava.

Šta su ljudska prava? Da li možete definisati ljudska prava?

Sljedeće odgovore podržavaju ZGRADE i nastoje da ove stavove afirmiše.

Ljudska prava su ona prava koja vam čine život dostojan ljudskog bića. To su prava koja su univerzalna, nedjeljiva, neotuđiva, međuzavisna i međusobno povezana. Ljudska prava počinju sa fetusom i doručkom. Da vidimo tu međusobnu, povezanost, neotuđivost, međuzavisnost, univerzalnost, NEdjeljivost, življenje života dostojnog ljudskog bića i da ljudska prava poćinju od fetusa i sa doručkom-ovo se može provjeriti samim razmišljanjem. Šta se dešava kada se čovjek probudi i ustanovi da nema doručak? Postavite ga u koji god hoćete mogući realni kontekst; da je na radnom mjestu, da je u bolnici, da je bez posla, u zatvoru, muško ili žensko, dijete ili stara osoba, bilo koje rase, da je bilo koje nacije, debeo ili mršav itd., ali svaki čovjek ima pravo na doručak, jer je doručak-hrana, a hrana je osnovna potreba za biološki opstanak i odatle proizilazi osnovno (prirodno) pravo na život (iz istog razloga se i ukidaju smrtne kazne). Iz ovoga se da lako zaključiti, na direktan način da su ljudska prava inherentna životu (svako ima pravo na život), životu u opšte (pravo na zdrav okoliš), pa tako i životu fetusa. Ovi zahtjevi su krajnje moralni i svaki čitalac će se složiti da postoje određeni postulati koji ne smiju biti prekršeni zato što su suštinski za naše postojanje, za – život. Šta znači još pravo na život? To je pravo na postojanje, na biti(sanje) i ono ne proizilazi (možda ovisi) od obećanja, ugovora, zakona, država…ovo pravo se jednostavno podrazumijeva iz proste činjenice da smo ljudska bića. Sada znamo i odakle dolaze ljudska prava, jer postojanje ljudskih prava znači i postojanje ljudskih bića, ali i – obratno. Iz ove činjenice tokom sedamnaestog i osamnaestog vijeka jedan broj filozofa je predložio koncept prirodnih prava. Ovo su prava koja su pripadala osobi zato što je ona ili on ljudsko biće, ovo podržavaju ZGRADE, a ne zato što su, na primjer; državljani određene zemlje, pripadnici određene religije ili pripadnici neke nacije…i zato za ljudska prava možemo reči da su sa prioritetom u odnosu na državu, da su nadreligiozna i da su supranacionalna; zbog ovih karakteristika ljudska prava su prihvaćena u svim kulturama.

Evo još nekih karakteristika ljudskih prava (spomenutih i nespomenutih uz kraća objašnjenja) prihvaćenih od međunarodne zajednice:

NEOTUĐIVOST-što znači da ih ne možete izgubiti zato što su povezana sa činjenicom da ste ljudsko biće ili sa činjenicom ljudskog postojanja. U posebnim okolnostima (rat, nemiri, epidemije, prirodne katastrofe) neka prava mogu biti suspendovana ili ograničena.

NEDJELJIVOST, MEĐUOVISNOST I MEĐUSOBNA POVEZANOST-različita ljudska prava su povezana i ne mogu se posmatrati odvojeno; uživanje jednog prava zavisi od uživanja više drugih prava i niti jedno pravo nije važnije od drugog.

UNIVERZALNOST-primjenjuju se na sve ljude svuda u svijetu; bez obzira na rasu, boju, pol, jezik, religiju, političko ili drugo mišljenje, naciju, socijalno porijeklo, rođenje ili drugi status.

NEDISKRIMINACIJA-ne treba ljude suditi, procjenjivati ili razlikovati na osnovu beznačajnih karakteristika.

SLOBODA-biti prisiljen; raditi nešto protiv vlastite volje ponižava ljudski duh.

POŠTIVANJE DRUGIH-cijenjenje individualnosti i suštinskog (prirodnog) dostojanstva.

TOLERANCIJA-poštivanje razlika; jednakost ne znači isti identitet i uniformnost.

ODGOVORNOST-poštivanje drugih i njihovih prava zahtjeva odgovornost postupaka.

Ključne vrijednosti koje leže u centru ljudskih prava su dostojanstvo i jednakost; TO JE SVE ŠTO JE POTREBNO ZA PRIHVATANJE LJUDSKIH PRAVA !!!

Zbog ove svoje jednostavnosti (u genijalnosti) ljudska prava imaju snažnu podršku svake kulture u svijetu, svake civilizovane vlade, svake značajnije religije, svakog društva koje misli na budućnost. Skoro univerzalno je priznato da državna moć ne može biti neograničena ili proizvoljna – državna moć treba biti ograničena barem u mjeri u kojoj svi pojedinci, koji su pod njenom jurisdikcijom, mogu živjeti sa određenim minimalnim zahtjevima za ljudskim (prirodnim) dostojanstvom. Mnoge druge trajne i univerzalne vrijednosti se mogu izvesti iz dostojanstva i jednakosti, a koje mogu pomoći u preciznijem definisanju koegzistencije ljudi, društava, država.

ZGRADE žele pokrenuti pitanja od javnog interesa i značaja bez opterećenja da li će se ona riješiti sada ili (kroz) iduće generacije, jer rješenja tih pitanja su procesi. ZGRADE žele i mogu da indiferentnost i tromost uma pretvore u autohtono razmišljanje nakon kojeg dolazi do konkretnih aktivnosti. ZGRADE upiru prstom na probleme koji su bili poznati još starim Grcima, a koje je BH-društvo zanemarilo i zaboravilo, te imamo pojave kada radnici šute na poslu da ne bi ostali bez posla, a već su bez plate, studenti šute jer sutra imaju ispit koji čekaju već peti rok, stanovnici grada Sarajeva šute, a ostaju bez parkova i zelene površine se pretvaraju u parkirališta, trgovačke centre i u bogomolje… ZGRADE će se baviti temama koje su se i prije 2500 godina nazivale civilnom vrlinom (građanska hrabrost, na primjer) i njenim posljedicama (osmočasovno radno vrijeme, na primjer) po efikasnost i stabilnost (naše krhke) demokratske (političke) zajednice; da se bavimo životom zajednice, društvenom organizacijom i edukacijom djece koji unapređuju civilne vrline. Upotrebom anketnog istraživanja u proučavanju tih tema ZGRADE će slijediti već tradicionalnu praksu oslanjanja na najpreciznije metode koje nam stoje na raspolaganju. ZGRADE-ama je jasno da u BiH postoje obrasci političkih stavova kao i temeljni skup društvenih stavova koji podrivaju krhku demokratiju, ljudska prava i demokratske procese u BiH. Razvoj fašizma i komunizma nakon Prvog svjetskog rata i zbivanja do danas (let na mjesec, razvoj medicine, klimatske promjene, filozofska misao, umjetnost…) u mnogo ćemu utiču na razvoj (ne)kulture kako u svijetu tako i u BH-društvu, ali ZGRADE žele dati svoj doprinos u shvatanju tih procesa, a najbitniji je – efikasne, racionalne i iznad svega neutralne institucije. Institucije u BH-društvu su konstituisane na plemenskim karakteristikama sa, od međunarodne zajednice, nametnutim demokratskim principima. Ovaj problem neutralnih institucija prisutan je i u cijeloj Evropi, ali ZGRADE žele skrenuti pažnju i na ovaj problem, kako bi se bolje razumjela BH-stvarnost, koja se hrani iz mnog ihizvora; nacionalizmi, korupcija, kriminal, uticaj religija, uloga školstva, siromaštvo, položaj ljudskih prava, ekonomska zaostalost, uticaj i uloga međunarodne zajednice, tradicionalizmi, lični stavovi, kulturna zapuštenost, prisustvo kiča, samo su najkrupniji, i sve ovo mijenja politički smjer, pa inherentne odrednice demokratije; pravo glasa, političke partije, zakon o izborima,… naprosto se izgube, sačuvaju samo formu, a ovu formu imaju i totalitarni režimi i stoga je veoma bitno sačuvati funkcionalnost demokratskih principa. Da bi se etabliralo i unaprijedilo građansko, a zatim i demokratsko društvo u BiH potrebno je pokrenuti procese koje zagovaraju ZGRADE; pokrenuti odgovarajuću političku kulturu kroz barem razbijanje podaničke svijesti (to je svijest koju politika ne zanima, a ona je bez posla, bez perspektive, zbog siromaštva ne može djecu poslati u školu, jer je osnovno školovanje obavezno, a nije besplatno, to je svijest da će neko drugi, stranci ili visoki predstavnik, riješiti njegove problene, to je svijest koja hoće da napusti BiH, umjesto da mijenja vlastiti ambijent po mjeri života dostojnog ljudskom biću,…), glasati ili ne (periodično glasanje nije dovoljno) i, šta znači državljanstvo (zašto je državi bitno da ima državljane, a ne građane). ZGRADE skreću pažnju na aktivnu ulogu svakog pojedinca u javnom životu i koliko je to bitno, kako na odgovoran način oblikovati svoju sudbinu, sudbinu svoje djece i svoje zajednice i ovo isto zahtijevati od političara koje su (sami) izabrali, težiti kulturi ljudskih prava, živjeti ljudska prava, pokazati solidarnost, te pokrenuti mnoge druge procese koji će napokon etablirati efikasne, funkcionalne, u naprednim društvima već postojeće, demokratske principe da bi se došlo do istančane svijesti demokratske političke kulture u BH-društvu. ZGRADE poručuju; ovu istančanu svijest (demokratske političke kulture) BH-društvo mora brzo razviti, jer se nalazi u raljama globalizacije i (domaćih, nekompetentnih) političara koji nam projiciraju sliku o normama (Evrope) i barem tri (nacionalističke) ideologije.

ZGRADE upućuju i jedno pitanje za pokretanje (vlastitog) razmišljanja u smjeru (istančane demokratske) političke kulture (zašto ne i opšte kulture, ali nemojte odgovarati ako niste pročitali tekst od Prevencija i zaštita…pa do ovog pitanja): Na šta sam ponosan što sam državljanin Bosne i Hercegovine? (ili: Na šta ću biti ponosan sutra kada budem državljanin Evrope? ).

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Zabilježite trajni link.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s